Otvori blog   

Nasilje u porodici (podizanje svijesti)

Dobrodošli na blog VIII6 razreda OŠ "Mak Dizdar" Zenica

04.02.2010.

Svaka peta žena u BiH trpi nasilje u porodici

Izložba sastavljena od fotografija s potresnim svjedočanstvima zlostavljanih žena svojevrsna je najava kampanje u borbi protiv nasilja nad ženama "Odaberi ljepšu stranu".

Govoreći o ovom akutnom problemu svakog društva, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Halilović-Hadžiabdić je istakla neophodnost podizanja svijesti javnosti o ovom problemu.

"Kažu da je nasilje nad ženama došlo kao trend sa Zapada, ali to je čisti apsurd. Nasilja je uvijek bilo samo se o njemu nije govorilo. Čak i sada, u ovom društvu, žene vrlo rijetko istupaju tražeći pomoć i naš cilj je da im ovom i sličnim kampanjama pokažemo izlaze i predočimo sve mogućnosti koje su im na raspolaganju", izjavila je Halilović-Hadžiabdić.

Ona je dodala da postojeće zakonske regulative imaju svoj učinak, ali da je potrebno raditi na edukaciji policije, sudstva i svih nadležnih u oblasti zlostavljanja.

Otvaranju izložbe prisustvovao je i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović koji je kazao da je ravnopravnost žena i muškaraca integralni dio ljudskih prava, svakog demokratskog sistema i principa socijalne pravde.

"Neravnopravnost je skupa, opasna i diskriminirajuća. U BiH veliki broj žena se suočava s problemom nasilja. Bh. društvo počiva na dubokim patrijarhalnim temeljima tako da žene žrtve nasilja najčešće ne uživaju podršku društva, suočene su s tradicionalnim predrasudama i nerijetko nastavljaju život s nasilnom osobom, prvenstveno zbog ekonomske zavisnosti i straha za djecu", kazao je Halilović.

O razlozima zbog kojih žena vrlo često ostaje, iako zlostavljana, sa zlostavljačem govorio je i predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma parlamenta BiH Vinko Zorić. On je istakao da društvo još negira nasilje nad ženama i vrlo često kaže da je "sama i tražila".

"Zato je zlostavljane žene stid, ne vjeruju društvu jer ih ne podržava. Procesuiranje zlostavljača predugo traje a žene su suočene sa strahom i finansijskom nestabilnošću jer su do sada ovisile o zlostavljaču", kazao je Zorić te istakao da će Komisija i nadležni učiniti sve da nasilja bude što manje i da se lakše prepozna.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH izradila je u suradnji s gender centrima Gender akcioni plan BiH koje je Vijeće ministara BiH usvojilo u septembru 2006. Gender sadrži i poglavlje "Nasilje u porodici, nasilje na osnovu spola, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i trgovina osobama" koje obuhvata niz aktivnosti koje imaju za cilj prevenciju i zaustavljanje nasilja.

Prema dostupnim podacima kojima raspolažu nevladine organizacija i Agencija za ravnopravnost spolova BiH svaka peta žena u BiH trpi jedan od oblika nasilja.

Vijeće Evrope je 2007. proglasilo godinom borbe protiv nasilja nad ženama.

Svaka peta žena u BiH trpi nasilje u porodici


04.02.2010.

Mitovi o nasilju u obitelji

Mitovi su uvjerenja o nekoj pojavi, koja se ne temelje na činjenicama. Mitovi o nasilju u obitelji su mnogobrojni, a najbolji način njihovog osporavanja je korištenje činjenica, dobivenih na konkretnim pokazateljima.

MIT:

Žrtva uzrokuje nasilje. Zlostavljana žena je "to tražila".

Činjenica:

Zlostavljač uzrokuje nasilje. On je odgovoran za svoje postupke.

MIT:

Nasilje u obitelji i među bračnim partnerima je njihova privatna stvar.

Činjenica:

Nasilje u obitelji je ozbiljan društveni problem.

MIT:

Žene su nasilne kao i muškarci.

Činjenica:

Muškarci su značajno češće počinitelji nasilja u obitelji.

MIT:

Alkohol i zlouporaba opojnih droga stvarni su uzroci nasilja u obitelji.

Činjenica:

Općenito govoreći, alkohol i opojne droge nisu uzroci nasilnog  ponašanja.

MIT:

Muškarci koji su nasilni ne mogu si pomoći.

Činjenica:

Muškarci mogu promijeniti svoje nasilno ponašanje.

MIT:

Bračne tučnjave nisu ozbiljne. To se događa u svakom braku.

Činjenica:

Bračne tučnjave su ozbiljne i zahtijevaju pozornost društva.

MIT:

Djeca trebaju oca, iako je nasilan prema njihovoj majci. Žena bi za dobro djece trebala ostati s takvim partnerom.

Činjenica:

Odrastanjem u takvoj obitelji djeca uče biti nasilna.
04.02.2010.

Dinamika nasilja u obitelji

Važno je znati da nasilje u obitelji s vremenom eskalira, te dobiva na učestalosti i brutalnosti. Uglavnom počinje malim bezazlenim napadima, uvredama, naguravanjem ili šamarom. Za bolje razumijevanje dinamike nasilja prikazujemo krug nasilja u partnerskim odnosima.

I RAZDOBLJE:

Odnosi među partnerima su napeti, neizbježno dolazi do manjih incidenata, žrtva pokušava smiriti situaciju i smanjiti napetost.

II RAZDOBLJE:

Raste napetost među partnerima, partner zlostavljač pojačava kontrolu žrtve nasilnim ispadima, dok se žrtva zbog straha povlači.

NEKONTROLIRANO OSLOBAĐANJE AKUMULIRANE NAPETOSTI DOVODI DO  NASILNOG ČINA
 

III RAZDOBLJE:

Partner zlostavljač pokazuje kajanje, opravdava svoje nasilničko ponašanje, te ga minimalizira, često daje obećanje da se nasilje neće ponoviti.

IV RAZDOBLJE:

Odnos među partnerima prividno je dobar, žrtva prihvaća isprike zlostavljača dok on negira nasilje. Iskustvo pokazuje da se radi o samo privremenom zatišju i da će se nasilje uskoro opet ponoviti.

02.02.2010.

Nasilje u porodici-lažne prijave

Nasilje u porodici je žalosna realnost koja postoji oduvijek, ali samo nedavno je postala svakodnevna tema u novinama, a to, opet, zahvaljujući bitci feminističkog pokreta.
Najveći problem za organizacije koje se bore da zaustave nasilje je to što
žrtve rijetko prijavljuju nasilnike. Razloga je više, a glavni je jer se boje nasilnika, i jer se stide misleći da je nasilje njihova krivica i da su to zaslužile.
Zahvaljujući velikim kampanjama od strane vladinih i nevladinih organizacija, ženskih organizacija, SOS telefon, edukaciji policije, izgradnji sigurne kuće i medijskoj pažnji, situacija se malo promijenila, a sada žrtve, češće, ali uz garanciju za sigurnost ili anonimnost, prijavljuju nasilnike.
Jedna negativna posljedica ova borbe, nažalost, je da je sada 'nasilje' najlakši način da se žene osvete bivšim partnerima, a usput je najbrži način do starateljstva. Tako da sada, pored velikog broja žena koje su stvarno žrtve nasilja u porodici (od muža, a cesto i od sina) postoji i značajan broj žena koja prave lažne prijave za nasilje. Žene željne osvete nakon raspada braka koriste djecu i sve što im padne na pamet. Kako je društvo napokon odlučilo da je nasilje u porodici neprihvatljivo tako su, nažalost, osvetoljubive bivše supruge ovdje vidjele svoju šansu za osvetu. Uz to što je otac-kolac, svaki muškarac je sada i nasilnik. Žigosani od početka do kraja života. Dupla diskriminacija zbog koje molbe, tužbe i žalbe očeva u Centru za socijalni rad i na sudovima padaju na gluhe uši.
Žene koje doživljavaju nasilje rijetko zele otvoreno da pričaju o tome. Boje se nasilnika. Stide se. Kada je u pitanju posjeta centru za socijalni rad ili porodično savjetovalište, ako su prisutna oba bračna partnera, žrtva nasilja je tiha, sjedi daleko od nasilnika, ne gleda ga, šuti kad on priča.
Zene koje prave lažne prijave se ponašaju potpuno suprotno.
One se ne boje 'nasilnika' (što on nije, a one nisu žrtve). Ona je glasna, ne stidi se nikako, ustvari cilj je da svi čuju da su one žrtve, i da neko mora da plati. One pričaju stalno i svakome da su žrtve. Cilj je uništavanje kredibiliteta bivšeg partnera, tako da bez problema sjede u centru za socijalni rad, pored partnera, a prstom pokazuju na bivseg partnera dok pričaju "detalje".
Lažne prijave nasilja se prave u svrhu dobiti. Možda je u pitanju starateljstvo, možda žele da povrijede partnera ili da ga blate. U svakom slucaju, lažna prijava nasilja mora biti glasno reklamirana. Što glasnije žena viče da je žrtva nasilja, manje postoji šansa da je to istina. Prava žrtva hoće samo spas i mir. Da ima snage da se glasno buni, ne bi u tišini trpila nasilje.
Aku su djeca u pitanju, skoro uvijek, iza prijave da je muž nasilnik, slijedi izjava "djeca vise ne žele da vide oca".
Ovakve žene i njihove lažne prijave su osim opasnosti i štete koju nanose bivšem partneru i svojoj djeci, takođe velika opasnost za društvo i stvarne žrtve nasilja - samo je pitanje vremena kad će društvo početi da sumnja na sve prijave pa i one prave. Istinske žrtve nasilja su u opasnosti da izgube prijeko potrebnu zaštitu i povjerenje koje sada imaju. I što je možda još važnije: stvarne žrtve ovakvih žena i stvarne žrtve nasilja u porodici - njihovi bivši partneri i djeca - ostanu u sjeni galame ovih žena a uz to im je uskraćena potrebna pomoć.

02.02.2010.

Pomoć u slučaju nasilja

Pomoć u slučaju nasilja

Ukoliko doživite nasilje kod kuće, trebali biste obavezno pozvati pomoć. U akutnoj situaciji pozovite policiju (Telefon: 133), da bi Vas zaštitila. Žene i djeca koja žele napustiti kuću imaju za to mogućnost biti primljeni u neki dom za žene (Frauenhaus). Ove domove možete dobiti telefonom danonoćno. I Gradski telefon za žene u nuždi (Frauennotruf der Stadt Wien) nudi ženama stalnu pomoć.

Hitni slučajevi i savjetovališta

Informacija i prevencija

Informaciona služba protiv nasilja (Informationsstelle gegen Gewalt) (njemački)
Telefon: (+43 1) 544 08 20
Fax: (+43 1) 544 08 20-24
E-Mail: informationsstelle@aoef.at

Radno vrijeme: Od ponedjeljka do četvrtka od 9 do 17, petkom od 9 do 13 sati
Savjetovanje na njemačkom i engleskom.

Težišta rada

Ova služba postoji širom Austrije i bavi se kroz različite aktivnosti prevencijom nasilja nad ženama i djecom u porodicama.

Težišta rada:

  • informativni materijal na temu nasilja nad ženama
  • informativne večeri o nasilju nad ženama i djecom (predavanja, savjetovanja, seminari)
  • posredovanje referentica i eksperata
  • savjetovanje i podrška prilikom pokretanja inicijativa protiv nasilja
  • istraživanje
  • razvijanje novih mjera

Protiv nasilja nad djecom

Austrijski zakoni zabranjuju svaku vrsta nasilja nad djecom. Nasilje se ne smije primjenjivati ni u odgoju/vaspitanju. U slučaju da roditelji svojim ponašanjem ugrožavaju dobrobit djeteta, sud mora donijeti odgovarajuća rješenja. Ako je dijete akutno ugroženo, Služba za brigu o mladima (u Beču Magistratsko odjeljenje 11 "MAG ELF" -"Amt für Jugend und Familie") obavezna je i protiv volje roditelja neodložno reagirati i preduzeti mjere za zaštitu djeteta.

Regionale poslovnice MA 11 za socijalni rad sa porodicama pomažu im savjetom i podrškom u kritičnim situacijama odgajanja ili u slučaju ugroženosti djeteta. U razgovoru sa socijalnim radnicima mogu se razraditi rješenja za probleme i zaštitu djece.

02.02.2010.

Nasilje je stvar svih nas

Nasilje je stvar svih nas!

Svaki očevidac nasilja (na primjer kao susjed ili prolaznik) treba pomoći žrtvi i dovesti pomoć. Ne smijemo gledati u stranu, to pomaže samo nasilnicima!

01.02.2010.

Savjeti žrtvi nasilja u obitelji

Prilikom intervencije policije bitan je i vaš doprinos u razjašnjavanju okolnosti nasilničkog događaja. Znatno biste pomogli policiji kada biste sudjelovali na slijedeći način:

  • po dolasku policije zatražite liječničku pomoć ako vam je potrebna 
  • detaljno ispričajte okolnosti nasilničkog događaja
  • navedite eventualne ranije slučajeve nasilja u vašoj obitelji
  • posebno naglasite jesu li nasilničkom događaju bila prisutna djeca
  • navedite eventualno saznanje o postojanju oružja u kući
  • zatražite od policije da vas upozna s vašim pravima
  • u dogovoru s policijom predložite neku od zaštitnih mjera ili mjera opreza koje bi doprinijele boljoj  zaštiti vas i vaše obitelji
  • zatražite od policije da vas izvijesti o daljnjem postupku s počiniteljem
  • zatražite od policije da vas uputi na ustanove koje vam mogu pružiti pomoć oko smještaja u skloništa ili Domove za djecu i odrasle osobe žrtve nasilja u obitelji

Dobro je znati:

  • Živite li u nasilnom partnerskom odnosu, odgovornost za vaš život i život vaše djece je na vama. Želite li izići iz takvog odnosa potražite pomoć, jer postoje službe koje će vam pružiti pomoć i zaštitu
  • Ukoliko postoji opasnost od nasilničkog ponašanja vašeg partnera, izbjegnite prijeteću situaciju i sklonite se kod prijatelja ili rodbine
  • Ako u vašem partnerskom odnosu prepoznajete neke od znakova nasilja u obitelji ili ako su nastupile neke od navedenih posljedica savjetujemo vam da to prijavite:
  • Ako ste prijavili da ste žrtva nasilja u obitelji, a tijekom prekršajnog ili kaznenog postupka se osjećate nesigurno ili ugroženo savjetujemo vam da se i u toj situaciji obratite navedenim službama
  • Kada odlučite izići iz kruga nasilja ne zaboravite sa sobom ponijeti:
    • stvari koje su isključivo vaše osobno vlasništvo
    • službene dokumente (putovnicu, vašu i liječničke iskaznice vaše djece, osobnu iskaznicu, vjenčani list, dokumente o posjedovanju nekretnina, rodni list za djecu, školske knjižice i sve ostale potrebne dokumente)
    • neophodne lijekove
    • ključeve
    • novac
    • najnužniju odjeću i obuću
    • djetetovu najdražu igračku, školsku torbu i knjige, ....
01.02.2010.

Dužnost policije u slučajevima nasilja u obitelji

Policija:

  • nakon dojave o nasilju u obitelji žurno dolazi na mjesto događaja i pruža intervenciju
  • sprječava nasilnika u nasilnom ponašanju
  • trenutno štiti žrtve i njihovu imovinu od daljnjeg nasilja
  • nudi žrtvi liječničku pomoć i upoznaje je s njenim pravima i mogućnostima
  • objektivno i cjelovito utvrđuje činjenice vezane za obiteljski konflikt
  • ukoliko je nasilju nazočno dijete (u postupanje se odmah uključuje specijalizirani policijski službenik za mladež), te je s njim potrebno razgovarati ili ga, kao žrtvu nasilja, žurno zbrinuti, odmah  traži dolazak i intervenciju socijalnog radnika
  • od nasilnika oduzima oružje koje posjeduje legalno ili ilegalno
  • kada za to postoje zakonski uvjeti, nasilnika izdvaja iz obitelji
  • podnosi odgovarajuću prijavu prekršajnom sudu ili državnom odvjetništvu
  • sucu predlaže izricanje odgovarajuće zaštitne mjere, odnosno mjere opreza prema nasilniku
  • privodi nasilnika sucu za prekršaje ili istražnom sucu, a o njegovom eventualnom puštanju na slobodu izvješćuje žrtvu
  • o svom postupanju dostavlja  izvješće nadležnom centru za socijalnu skrb kako bi se provele mjere obiteljsko - pravne zaštite

01.02.2010.

Znakovi i posljedice nasilja u obitelji kod djece

Znakovi koji ukazuju na izloženost djece nasilju:

  • ozbiljni problemi s izljevima bijesa
  • sklonost fizičkoj agresiji u školi ili s braćom kod kuće
  • uništavanje stvari u kući i izvan nje
  • okrutno ili zlostavljačko ponašanje u obitelji
  • prijetnje nasiljem mlađoj braći i sestrama, koje su vrlo brutalne i bogate detaljima kao npr. "Vrati mi autić ili ću te ubiti"
  • nastojanje da se pridobije pažnja nazočnih udaranjem, lupanjem i sličnim gestama
  • oponašanje zlostavljačkog ponašanja

Djeca koja su svjedoci nasilja u obitelji rizičnija su za pojavu cijelog niza emocionalnih problema i problema u ponašanju, čemu idu u prilog i podaci koji ukazuju na to da takva djeca često iskazuju iste poremećaje kao i djeca koja su sama zlostavljana.


Posljedice nasilja kod djece:

  • tjeskoba
  • depresija
  • lošiji školski uspjeh
  • nisko samopoštovanje
  • neposlušnost
  • noćne more
  • pritužbe na tjelesne smetnje

Posljedice nasilja kod adolescenata:

  • strah i trauma poput PTSP-a
  • pritužbe na zdravstvene probleme, agresija
  • teškoće u stvaranju bliskih odnosa u odrasloj dobi
  • povećan rizik od skitnje
  • ozljede koje su posljedica pokušaja zaštite zlostavljanog roditelja
  • međugeneracijski prijenos nasilja
01.02.2010.

Mjere zaštite

Protiv člana porodice koji vrši nasilje sud može odrediti jednu ili više mjera zaštite od nasilja u porodici, kojom se privremeno zabranjuje ili ograničava održavanje ličnih odnosa sa drugim članom porodice.

Mjere zaštite od nasilja u porodici su:

• izdavanje naloga za iseljenje iz porodičnog stana ili kuće, bez obzira na pravo svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
• izdavanje naloga za useljenje u porodični stan ili kuću, bez obzira na pravo svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
• zabrana približavanja članu porodice na određenoj udaljenosti;
• zabrana pristupa u prostor oko mjesta stanovanja ili mjesta rada člana porodice;
• zabrana daljeg uznemiravanja člana porodice.

Mjera zaštite od nasilja u porodici može trajati najviše godinu dana.

Vrijeme provedeno u pritvoru kao i svako lišenje slobode u vezi s krivičnim djelom odnosno prekršajem uračunava se u vrijeme trajanja mjere zaštite od nasilja u porodici.

01.02.2010.

Zaštita od nasilja u porodici

Nasilje u porodici, u smislu Porodičnog zakona, jeste ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava tjelesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice.Nasiljem u porodici smatra se naročito:

• nanošenje ili pokušaj nanošenja tjelesne povrede;
• izazivanje straha prijetnjom ubistva ili nanošenja tjelesne povrede članu porodice ili njemu bliskom licu;
• prisiljavanje na seksualni odnos;
• navođenje na seksualni odnos ili seksualni odnos sa licem koje nije navršilo 14. godinu života ili nemoćnim licem;
• ograničavanje slobode kretanja ili komuniciranja sa trećim licima;
• vrijeđanje, kao i svako drugo drsko, bezobzirno i zlonamjerno ponašanje.

Članovima porodice smatraju se:

• supružnici ili bivši supružnici;
• djeca, roditelji i ostali krvni srodnici, te lica u tazbinskom ili adoptivnom srodstvu, odnosno lica koja vezuje hraniteljstvo;
• lica koja žive ili su živjela u istom porodičnom domaćinstvu;
• vanbračni partneri ili bivši vanbračni partneri;
• lica koja su međusobno bila ili su još uvijek u emotivnoj ili seksualnoj vezi, odnosno koja imaju zajedničko dijete ili je dijete na putu da bude rođeno, iako nikada nisu živjela u istom Porodičnom domaćinstvu.

01.02.2010.

Uvod i upoznavanje

Dobar dan.Učenici iz VIII6 razreda su u toku rada na projektu "Građanin" odlučili da naprave blog o podizanju svijesti o nasilju u porodici.Mi smo u grupi alternativnih mjera za javnu politiku pronašli mnoge poražavajuće informacije o velikom postotku nasilja u porodici.Učenici koji su dio ove grupe su:Nejra Čoloman,Lejla Kavaz,Hadžera Arnaut,Sulejma Romano,Nejra Kudin,Elvedin Aščerić,Adil Dizdarević i Haris Čančar.Administratori su : Nejra Č. i Lejla K.

Mi ćemo pisati kao što sam već i rekla o nasilju u porodici.

Postovi ce biti o prevenciji,rehabilitaciji,te o zakonima u B&H.

Nadam se da ćete nam i vi malo pomoći u našoj misiji da pomognemo našoj državi u jedinom obliku koji nam je u ovim godinama dozvoljen...

Učenici VIII6 OŠ "Mak Dizdar"


Nasilje u porodici (podizanje svijesti)
<< 02/2010 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28